Geologija ležišta zeolitskih tufova Srbije
Аутори
Kašić, VladanSimić, Vladimir
Stojanović, Jovica
Radosavljević-Mihajlović, Ana
Mihajlović, Slavica
Djordjević, Nataša
Остала ауторства
Ignjatović, MiroslavКонференцијски прилог (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
Zeoliti čine grupu prirodnih i sintetičkih neorganskih jedinjenja, koja poseduje specifične fizičko-hemijske osobine pogodne za industrijsku primenu. Zeolit, ""kamen koji ključa"" (grčki zeo = ključa; lithos =stena) je naziv za određenu vrstu prirodnih alumosilikatnih minerala, koji je potekao od švedskog mineraloga Kronšteda davne 1756. godine. Prema genezi, raznovrsnosti hemijskog sastava, strukturnim karakteristikama i primeni, zeoliti čine specifičnu grupu alumosilikatnih minerala u okviru grupe tektosilikata. Prirodni zeoliti se javljaju kao vodeni alumosilikati alkalnih i zemno-alkalnih metala. Prirodna zeolitska sirovina predstavlja za sebe rudnu stenu, koja sadrži zeolite, najčešće hojlanditske, šabazitske ili analcimske serije, do 80-95% sa mineralnim primesama vezanim za genezu datog ležišta. Stene koje sadrže zeolit, posle usitnjavanja i sejanja na frakcije određene krupnoće, u većini slučajeva bez obogaćivanja i druge bilo kakve prerade, koriste se kao gotov produkt u razni...m granama industrije i poljoprivrede. Data je detaljna geološka karakterizacija prirodnih zeolita najznačajnijih srpskih ležišta. Veliki broj pojava i ležišta prirodnih zeolita piroklastičnog porekla (zeolitskih tufova) široko rasprostranjenih u miocenskim sedimentima Srbije kao što su: Zlatokop (Vranjski basen), Igroš, Jablanica 1 (Kruševački basen), Beočin (Fruška Gora), Toponica (Kosovska Kamenica) i Slanci (Dunavski ključ kod Beograda) predstavljaju ekonomski veoma važnu mineralnu sirovinu. Osnovni korisni mineral je HEU-tipa i uglavnom se radi o klinoptilolit-hojlanditskoj mineralnoj seriji.
Кључне речи:
Zeolitski tuf / Srbija / klinoptilolit-hojlandit / Zeolitic tuff / Serbia / clinoptilolite-hoylanditeИзвор:
14. Simpozijum „Rudarstvo 2023“ Održivi razvoj u rudarstvu i energetici, 2023, 95-110Издавач:
- Beograd : Institut za tehnologiju nuklearnih i drugih mineralnih sirovina
Финансирање / пројекти:
- Министарство науке, технолошког развоја и иновација Републике Србије, институционално финансирање - 200023 (Институт за технологију нуклеарних и других минералних сировина - ИТНМС, Београд) (RS-MESTD-inst-2020-200023)
Институција/група
Institut za tehnologiju nuklearnih i drugih mineralnih sirovinaTY - CONF AU - Kašić, Vladan AU - Simić, Vladimir AU - Stojanović, Jovica AU - Radosavljević-Mihajlović, Ana AU - Mihajlović, Slavica AU - Djordjević, Nataša PY - 2023 UR - https://ritnms.itnms.ac.rs/handle/123456789/672 AB - Zeoliti čine grupu prirodnih i sintetičkih neorganskih jedinjenja, koja poseduje specifične fizičko-hemijske osobine pogodne za industrijsku primenu. Zeolit, ""kamen koji ključa"" (grčki zeo = ključa; lithos =stena) je naziv za određenu vrstu prirodnih alumosilikatnih minerala, koji je potekao od švedskog mineraloga Kronšteda davne 1756. godine. Prema genezi, raznovrsnosti hemijskog sastava, strukturnim karakteristikama i primeni, zeoliti čine specifičnu grupu alumosilikatnih minerala u okviru grupe tektosilikata. Prirodni zeoliti se javljaju kao vodeni alumosilikati alkalnih i zemno-alkalnih metala. Prirodna zeolitska sirovina predstavlja za sebe rudnu stenu, koja sadrži zeolite, najčešće hojlanditske, šabazitske ili analcimske serije, do 80-95% sa mineralnim primesama vezanim za genezu datog ležišta. Stene koje sadrže zeolit, posle usitnjavanja i sejanja na frakcije određene krupnoće, u većini slučajeva bez obogaćivanja i druge bilo kakve prerade, koriste se kao gotov produkt u raznim granama industrije i poljoprivrede. Data je detaljna geološka karakterizacija prirodnih zeolita najznačajnijih srpskih ležišta. Veliki broj pojava i ležišta prirodnih zeolita piroklastičnog porekla (zeolitskih tufova) široko rasprostranjenih u miocenskim sedimentima Srbije kao što su: Zlatokop (Vranjski basen), Igroš, Jablanica 1 (Kruševački basen), Beočin (Fruška Gora), Toponica (Kosovska Kamenica) i Slanci (Dunavski ključ kod Beograda) predstavljaju ekonomski veoma važnu mineralnu sirovinu. Osnovni korisni mineral je HEU-tipa i uglavnom se radi o klinoptilolit-hojlanditskoj mineralnoj seriji. PB - Beograd : Institut za tehnologiju nuklearnih i drugih mineralnih sirovina C3 - 14. Simpozijum „Rudarstvo 2023“ Održivi razvoj u rudarstvu i energetici T1 - Geologija ležišta zeolitskih tufova Srbije EP - 110 SP - 95 ER -
@conference{ author = "Kašić, Vladan and Simić, Vladimir and Stojanović, Jovica and Radosavljević-Mihajlović, Ana and Mihajlović, Slavica and Djordjević, Nataša", year = "2023", abstract = "Zeoliti čine grupu prirodnih i sintetičkih neorganskih jedinjenja, koja poseduje specifične fizičko-hemijske osobine pogodne za industrijsku primenu. Zeolit, ""kamen koji ključa"" (grčki zeo = ključa; lithos =stena) je naziv za određenu vrstu prirodnih alumosilikatnih minerala, koji je potekao od švedskog mineraloga Kronšteda davne 1756. godine. Prema genezi, raznovrsnosti hemijskog sastava, strukturnim karakteristikama i primeni, zeoliti čine specifičnu grupu alumosilikatnih minerala u okviru grupe tektosilikata. Prirodni zeoliti se javljaju kao vodeni alumosilikati alkalnih i zemno-alkalnih metala. Prirodna zeolitska sirovina predstavlja za sebe rudnu stenu, koja sadrži zeolite, najčešće hojlanditske, šabazitske ili analcimske serije, do 80-95% sa mineralnim primesama vezanim za genezu datog ležišta. Stene koje sadrže zeolit, posle usitnjavanja i sejanja na frakcije određene krupnoće, u većini slučajeva bez obogaćivanja i druge bilo kakve prerade, koriste se kao gotov produkt u raznim granama industrije i poljoprivrede. Data je detaljna geološka karakterizacija prirodnih zeolita najznačajnijih srpskih ležišta. Veliki broj pojava i ležišta prirodnih zeolita piroklastičnog porekla (zeolitskih tufova) široko rasprostranjenih u miocenskim sedimentima Srbije kao što su: Zlatokop (Vranjski basen), Igroš, Jablanica 1 (Kruševački basen), Beočin (Fruška Gora), Toponica (Kosovska Kamenica) i Slanci (Dunavski ključ kod Beograda) predstavljaju ekonomski veoma važnu mineralnu sirovinu. Osnovni korisni mineral je HEU-tipa i uglavnom se radi o klinoptilolit-hojlanditskoj mineralnoj seriji.", publisher = "Beograd : Institut za tehnologiju nuklearnih i drugih mineralnih sirovina", journal = "14. Simpozijum „Rudarstvo 2023“ Održivi razvoj u rudarstvu i energetici", title = "Geologija ležišta zeolitskih tufova Srbije", pages = "110-95" }
Kašić, V., Simić, V., Stojanović, J., Radosavljević-Mihajlović, A., Mihajlović, S.,& Djordjević, N.. (2023). Geologija ležišta zeolitskih tufova Srbije. in 14. Simpozijum „Rudarstvo 2023“ Održivi razvoj u rudarstvu i energetici Beograd : Institut za tehnologiju nuklearnih i drugih mineralnih sirovina., 95-110.
Kašić V, Simić V, Stojanović J, Radosavljević-Mihajlović A, Mihajlović S, Djordjević N. Geologija ležišta zeolitskih tufova Srbije. in 14. Simpozijum „Rudarstvo 2023“ Održivi razvoj u rudarstvu i energetici. 2023;:95-110..
Kašić, Vladan, Simić, Vladimir, Stojanović, Jovica, Radosavljević-Mihajlović, Ana, Mihajlović, Slavica, Djordjević, Nataša, "Geologija ležišta zeolitskih tufova Srbije" in 14. Simpozijum „Rudarstvo 2023“ Održivi razvoj u rudarstvu i energetici (2023):95-110.