Tanasković, Zorica

Link to this page

Authority KeyName Variants
ac9b63be-4771-4706-b60d-5bdf6a4b337f
  • Tanasković, Zorica (2)
Projects

Author's Bibliography

Mogućnost razvoja tehnologije prerade bazalta

Pavlović, Marko; Andrić, Ljubiša; Dojčinović, Marina; Grigorov, Irena; Tanasković, Zorica; Radulović, Dragan; Petrov, Milan

(Beograd : Institut za tehnologiju nuklearnih i drugih mineralnih sirovina, 2020)

TY  - CONF
AU  - Pavlović, Marko
AU  - Andrić, Ljubiša
AU  - Dojčinović, Marina
AU  - Grigorov, Irena
AU  - Tanasković, Zorica
AU  - Radulović, Dragan
AU  - Petrov, Milan
PY  - 2020
UR  - https://ritnms.itnms.ac.rs/handle/123456789/1148
AB  - U radu je ispitivana mogućnost primene bazalta iz ležišta Vrelo - Kopaonik, za dobijanje proizvoda staklo-keramike poboljšanih svojstava za primenu u proizvodnji konstrukcionih elemenata opreme u metalurgiji i rudarstvu. Jedan od ciljeva bio je i proširenje primene ispitivanih keramičkih materijala u inženjerskoj praksi kao zamena za metalne materijale. Istraženi su postupci prečišćavanja, mlevenja I mehaničke aktivacije bazaltnog agregata, postupci sinteze uzoraka procesima presovanja I sinterovanja, kao i procesi topljenja, livenja i termičkog tretmana. S obzirom na rigorozne uslove eksploatacije u metalurškim i rudarskim procesima u cilju ispitivanja kvaliteta i izbora materijala primenjeno je više metoda karakterizacije -rendgenska difrakciona analiza, optička i skenirajuća elektronska mikroskopija, ultrazvučna vibraciona metoda sa stacionarnim uzorkom, kompjuterska analiza slike. Dobra tehnička svojstva čini bazalt važnom sirovinom za primenu u različitim granama industrije. U radu su prikazani i rezultati istraživanja primene bazalta za izradu vatrostalnih premaza za zaštitu metalnih i nemetalnih konstrukcija, kao i ispitivanje primene ojačivača na bazi bazalta u kompozitima tipa polimerna osnova/bazaltni prah za specifične uslove primenu u mašinstvu I građevinarstvu. Srbija raspolaže kvalitetnim bazaltom (stenama bazalta) za istraživanja sinteze novih materijala i široku primenu u industriji. Primena ove vrste sirovina može da doprinese poboljšanju ekonomskih, energetskih i ekoloških aspekata poslovanja metalurških i rudarskih pogona, kao i pogona za reciklažu otpada.
PB  - Beograd : Institut za tehnologiju nuklearnih i drugih mineralnih sirovina
C3  - XI Simpozijum sa međunarodnim učešćem, Rudarstvo 2020
T1  - Mogućnost razvoja tehnologije prerade bazalta
EP  - 84
SP  - 78
ER  - 
@conference{
author = "Pavlović, Marko and Andrić, Ljubiša and Dojčinović, Marina and Grigorov, Irena and Tanasković, Zorica and Radulović, Dragan and Petrov, Milan",
year = "2020",
abstract = "U radu je ispitivana mogućnost primene bazalta iz ležišta Vrelo - Kopaonik, za dobijanje proizvoda staklo-keramike poboljšanih svojstava za primenu u proizvodnji konstrukcionih elemenata opreme u metalurgiji i rudarstvu. Jedan od ciljeva bio je i proširenje primene ispitivanih keramičkih materijala u inženjerskoj praksi kao zamena za metalne materijale. Istraženi su postupci prečišćavanja, mlevenja I mehaničke aktivacije bazaltnog agregata, postupci sinteze uzoraka procesima presovanja I sinterovanja, kao i procesi topljenja, livenja i termičkog tretmana. S obzirom na rigorozne uslove eksploatacije u metalurškim i rudarskim procesima u cilju ispitivanja kvaliteta i izbora materijala primenjeno je više metoda karakterizacije -rendgenska difrakciona analiza, optička i skenirajuća elektronska mikroskopija, ultrazvučna vibraciona metoda sa stacionarnim uzorkom, kompjuterska analiza slike. Dobra tehnička svojstva čini bazalt važnom sirovinom za primenu u različitim granama industrije. U radu su prikazani i rezultati istraživanja primene bazalta za izradu vatrostalnih premaza za zaštitu metalnih i nemetalnih konstrukcija, kao i ispitivanje primene ojačivača na bazi bazalta u kompozitima tipa polimerna osnova/bazaltni prah za specifične uslove primenu u mašinstvu I građevinarstvu. Srbija raspolaže kvalitetnim bazaltom (stenama bazalta) za istraživanja sinteze novih materijala i široku primenu u industriji. Primena ove vrste sirovina može da doprinese poboljšanju ekonomskih, energetskih i ekoloških aspekata poslovanja metalurških i rudarskih pogona, kao i pogona za reciklažu otpada.",
publisher = "Beograd : Institut za tehnologiju nuklearnih i drugih mineralnih sirovina",
journal = "XI Simpozijum sa međunarodnim učešćem, Rudarstvo 2020",
title = "Mogućnost razvoja tehnologije prerade bazalta",
pages = "84-78"
}
Pavlović, M., Andrić, L., Dojčinović, M., Grigorov, I., Tanasković, Z., Radulović, D.,& Petrov, M.. (2020). Mogućnost razvoja tehnologije prerade bazalta. in XI Simpozijum sa međunarodnim učešćem, Rudarstvo 2020
Beograd : Institut za tehnologiju nuklearnih i drugih mineralnih sirovina., 78-84.
Pavlović M, Andrić L, Dojčinović M, Grigorov I, Tanasković Z, Radulović D, Petrov M. Mogućnost razvoja tehnologije prerade bazalta. in XI Simpozijum sa međunarodnim učešćem, Rudarstvo 2020. 2020;:78-84..
Pavlović, Marko, Andrić, Ljubiša, Dojčinović, Marina, Grigorov, Irena, Tanasković, Zorica, Radulović, Dragan, Petrov, Milan, "Mogućnost razvoja tehnologije prerade bazalta" in XI Simpozijum sa međunarodnim učešćem, Rudarstvo 2020 (2020):78-84.

Efekti primene mikronizirajućeg mlevenja na kvalitet vatrostalnih punioca na bazi pirofilita, mulita, kordijerita i cirkona

Andrić, Ljubiša; Radulović, Dragan; Pavlović, Marko; Dojčinović, Marina; Petrov, Milan; Tanasković, Zorica

(Beograd : Institut za tehnologiju nuklearnih i drugih mineralnih sirovina, 2020)

TY  - CONF
AU  - Andrić, Ljubiša
AU  - Radulović, Dragan
AU  - Pavlović, Marko
AU  - Dojčinović, Marina
AU  - Petrov, Milan
AU  - Tanasković, Zorica
PY  - 2020
UR  - https://ritnms.itnms.ac.rs/handle/123456789/1157
AB  - U radu je istraživano dobijanje vatrostalnih punioca na bazi različitih mineralnih sirovina, a pre svega pirofilita, mulita, kordijerita i cirkona. U cilju dobijanja vatrostalnih punioca visokih svojstava I primene u sintezi novih oblikovanih i neoblikovanih vatrostalnih materijala, vršena su sistematična istraživanja procesa pripreme mineralnih sirovina postupcima prečišćavanja, mlevenja i mehaničke aktivacije. Mlevenje i mehanička aktivacija punioca vršena je u visokoenergetskim mlinovima sa polazne veličine zrna 100μm do veličine zrna 15 μm. Posebna pažnja tokom istraživanja posvećena je ispitivanju uticaja mehaničke akrivacije punioca na reološka svojstva dobijenih vatrostalnih premaza za primenu u livarstvu. Karakterizacija dobijenih punioca vršena je primenom rendgenske difrakcione analize i skenirajuće elektronske mikroskopije, a kvalitativna mineraloška analiza i analiza oblika I veličine zrna punioca urađena je pod polarizacionim mikroskopom primenom imerzione metode I kompjuterskog programskog paketa Ozaria 2.5. Rezultati ispitivanja mogućnosti primene dobijenih vatrostalnih punioca za izradu livačkih premaza pokazali su da je veličina zrna punioca 15-20μm optimalana za postizanje zadovoljavajuće reologije primene premaza. Zadovoljavajuća svojstva premaza postignuta su primenom optimalnih sastava premaza i procesa njihove izrade.
PB  - Beograd : Institut za tehnologiju nuklearnih i drugih mineralnih sirovina
C3  - XI Simpozijum sa međunarodnim učešćem, “Rudarstvo 2020''
T1  - Efekti primene mikronizirajućeg mlevenja na kvalitet vatrostalnih punioca na bazi pirofilita, mulita, kordijerita i cirkona
EP  - 243
SP  - 238
ER  - 
@conference{
author = "Andrić, Ljubiša and Radulović, Dragan and Pavlović, Marko and Dojčinović, Marina and Petrov, Milan and Tanasković, Zorica",
year = "2020",
abstract = "U radu je istraživano dobijanje vatrostalnih punioca na bazi različitih mineralnih sirovina, a pre svega pirofilita, mulita, kordijerita i cirkona. U cilju dobijanja vatrostalnih punioca visokih svojstava I primene u sintezi novih oblikovanih i neoblikovanih vatrostalnih materijala, vršena su sistematična istraživanja procesa pripreme mineralnih sirovina postupcima prečišćavanja, mlevenja i mehaničke aktivacije. Mlevenje i mehanička aktivacija punioca vršena je u visokoenergetskim mlinovima sa polazne veličine zrna 100μm do veličine zrna 15 μm. Posebna pažnja tokom istraživanja posvećena je ispitivanju uticaja mehaničke akrivacije punioca na reološka svojstva dobijenih vatrostalnih premaza za primenu u livarstvu. Karakterizacija dobijenih punioca vršena je primenom rendgenske difrakcione analize i skenirajuće elektronske mikroskopije, a kvalitativna mineraloška analiza i analiza oblika I veličine zrna punioca urađena je pod polarizacionim mikroskopom primenom imerzione metode I kompjuterskog programskog paketa Ozaria 2.5. Rezultati ispitivanja mogućnosti primene dobijenih vatrostalnih punioca za izradu livačkih premaza pokazali su da je veličina zrna punioca 15-20μm optimalana za postizanje zadovoljavajuće reologije primene premaza. Zadovoljavajuća svojstva premaza postignuta su primenom optimalnih sastava premaza i procesa njihove izrade.",
publisher = "Beograd : Institut za tehnologiju nuklearnih i drugih mineralnih sirovina",
journal = "XI Simpozijum sa međunarodnim učešćem, “Rudarstvo 2020''",
title = "Efekti primene mikronizirajućeg mlevenja na kvalitet vatrostalnih punioca na bazi pirofilita, mulita, kordijerita i cirkona",
pages = "243-238"
}
Andrić, L., Radulović, D., Pavlović, M., Dojčinović, M., Petrov, M.,& Tanasković, Z.. (2020). Efekti primene mikronizirajućeg mlevenja na kvalitet vatrostalnih punioca na bazi pirofilita, mulita, kordijerita i cirkona. in XI Simpozijum sa međunarodnim učešćem, “Rudarstvo 2020''
Beograd : Institut za tehnologiju nuklearnih i drugih mineralnih sirovina., 238-243.
Andrić L, Radulović D, Pavlović M, Dojčinović M, Petrov M, Tanasković Z. Efekti primene mikronizirajućeg mlevenja na kvalitet vatrostalnih punioca na bazi pirofilita, mulita, kordijerita i cirkona. in XI Simpozijum sa međunarodnim učešćem, “Rudarstvo 2020''. 2020;:238-243..
Andrić, Ljubiša, Radulović, Dragan, Pavlović, Marko, Dojčinović, Marina, Petrov, Milan, Tanasković, Zorica, "Efekti primene mikronizirajućeg mlevenja na kvalitet vatrostalnih punioca na bazi pirofilita, mulita, kordijerita i cirkona" in XI Simpozijum sa međunarodnim učešćem, “Rudarstvo 2020'' (2020):238-243.